Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Mandić: Bolnice u FBiH duguju 339 miliona KM

- Ukupan dug bolnica u Federaciji BiH je 339 miliona maraka. Najviše duguju mostarska, sarajevska i tuzlanska bolnica. Sveučilišna klinička bolnica Mostar dužna je 102 miliona, Klinički centar Univerziteta Sarajevo 70 miliona i 426 hiljada maraka, bolnica u Tuzli dužna je 65 miliona, zenička bolnica 22 miliona, livanjska 21, bolnica u Konjicu 18, bihaćka bolnica 15 miliona maraka.

Ovo su podaci koje su bolnice dostavile federalnom ministarstvu zdravlja.

Federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić kaže kako je zdravstveni sektor u FBiH u gubicima, u teškom stanju na što se nedovoljno ukazuje.

- Do sada, na žalost to nitko nije potencirao. Potencirano je stanje u rudnicima, donesen je zakon o sanaciji željeznica, dok je zdravstvo prepušteno samo sebi na milost i nemilost, kaže Mandić.

On ističe kako se u javnosti stvara kriva percepcija kako je riječ o gubicima koje su stvorile bolnice, što nije tačno.

- To je dug kojeg bolnice iskazuju jer nisu u stanju naplatiti već pružene usluge od zavoda zdravstvenog osiguranje,a zavodi ne plaćaju usluge jer imamo takav sustav gdje se plaćaju doprinosi na minimalne plaće iil se doprinosi nikako ne plaćaju, što je sfera sive ekonomije. Sve u svemu imamo nefunkcionalan sustav. Zavodi duguju bolnicama, bolnice dobavljačima i tako se stvara taj začarani krug, kaže Mandić.

Bolnice nisu krive

Federalni ministar zdravstva napominje da bi bolnice pozitivno poslovale samo kada bi uspjele naplatiti svoje usluge, a nemaju načina naplatiti ih, jer, kaže, ne mogu prestati pružati medicinske usluge.

On pojašnjava kako Sveučilišna klinička bolnica Mostar ima uveden DRG sustav i tačno se zna vrijednost svake usluge koju izvrši bolnica.

- Tako, primjerice samo za razdoblje  od 2010. do 2014.  Zavod zdrvastvenog osiguranja Zapadnohercegovačke županije duguje Sveučilišnoj bolnici Mostar preko 60 milijuna maraka faktuiiranih, a nenaplećenih usluga, a oko 62 milijuna KM je faktuirarani, a nenaplećani dug Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ prema SKB Mostar, kaže Mandić.

Više pravaca

Ukazuje i na činjenicu da, iako je to zakonom predviđeno, županije i Federacija ne finansiraju bolničke ustanove čiji su osnivači

- Ako Federacija ima osnivačka prava u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i Univerzitetsko-kliničkoj u Sarajevu, onda bi to trebala u proračunu iskazati i nekakvim brojkama, novcima. Međutim, sada se poteže pitanje da se to ne može riješiti bez riješavanja državne imovine, da se vidi koliki je udio Federacije u imovini bolnica, pa da se sukladno tome i uplaćiva. Tako da je kod nas sve međusobno povezano, a zdravstveni sustav tone sve dublje i dublje, kaže ministar Mandić.

Podsjeća kako je u planu rada Vlade F BiH do 2018 i u Reformskoj agendi predviđena sanacija i prestruktuiranje bolnica, te naglašava kako će se vjerovatno ići na donošenje zakona o tome.

- Kako što se išlo sa saniranjem rudnika, željeznica, zašto se ne bi išlo i na saniranje zdravstvenog sektora, kaže on.

Prijedlozi riješenja će, dodaje, ići u više pravaca od otpisa nekih obveza kao što su kamate, do reprograma poreskih obaveza na duže razdoblje.

- Vjerojatno ćemo ići i prema Svijetskoj banci i MMF-u da vidimo možemo li i nešto kreditnih sredstava angažirati za bolnice, kaže Mandić.

Politika zapreka racionalizaciji

Takođe je, dodaje, potrebna i racionalizacija zdravstvenog sistema, zašto već odavno postoji napravljen plan, ali ga je teško sprovesti.

- Mi imamo u krugu 50 kilometara pet bolnica. Međutim, čim to dirnete tu vam se pokreće politika. Politički je to veoma teško uskladiti, isfinancirati gotovo nemoguće. Mi imamo krucijalna pitanja države neriješena, imamo nacionalno pitanje neriješeno, imamo izborni zakon, itd. Ovo ostalo bi se dalo riješavati kad se riješe temeljna pitanja države, uvjeren je Mandić.

On kaže kako omjer zdavstvenog i nezdravstvenog osoblja treba biti 70 prema 30, te da u bolnicama nema viška osoblja, pogotovo ne visokostručnog, kvalitetnog medicinskog soblja.

Mandić kaže kako se ne možemo nadati boljem zdravstvu sve dok se ne poveća zaposlenost, dok se ne pokrene privreda, ne smanji siva ekonomija, dok se ne prestanu prijavljivati doprinosi na minimalne, već na stvarne plate.

- Mi se svi nadamo da nam dobra država padne s nebeesa, dobra se država pravi, a mi svi trebamo sudjelovati u tome i svatko od nas treba dati svoj doprinos tome, kaže Mandić.

Smjanjenje doprinosa

Na pitanje hoće li se smanjivati doprinosi za zdravstveno osiguranje, kako bi se rasteretila privreda i kako ih smanjiti kad novca i pri ovoj stopi nedostaje federalni ministar zdravstva, kaže kako je planirano smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, ali tek kada se poveća broj zaposlenih i prijavljenih radnika, kada se smanji siva ekonomija.

- Dakle, cilj je smanjiti stopu doprinosa, a da se ne smanji suma novca kojom se financira zdravstvo. Ona se ne smije smanjivati, može se samo povećavati, kaže ministar Mandić.

Povrat PDV-a

Jedno od riješenja za sanaciju gubitaka bolnica je i da se izvrši povrat PDV-a zdravstvenim ustanovama.

- Bolnice nisu u sustavu PDV-a. Međutim, za sve ono što one nabavljaju, energente, lijekove, hranu, plaćaju PDV. Kad bi se izvršio povrat PDV-a zdravstvenim ustanovama to bi bilo preko 600 milijuna KM, kaže ministar Mandić.

Jedan pfening za autocestu-ni jedan za zdravlje

Drugo riješenje koje će ministarstvo zdravstva predložiti Vladi FBiH, a federalna vlada Savjetu ministara i Upravi za neizravno oporezivanje je da se iz akcize, na kutiju cigareta izdvaja 1 pfening za zdravlje.

- Iz cijene kutije cigareta se za autocestu izdvaja 1 pfening, a ni jedan za zdravlje. Je li to naoramalno? Uredu neka se izdvaja i za autocestu, ali zar ne bi bilo normalno da se jedan pfening izdvaja i za zdravlje, pita se ministar Mandić.

Dopunsko osiguranje

- Reformskom agendom je predviđeno, do 2018., i uvođenje drugog stupnja zdravstvenog osiguranja- odnosno dopunsko osiguranje, koje bi bilo dobrovoljno, gdje bi korisnik dopunskog osiguranja na svom računu točno znao koliko je uplatio,koliko novca ima i kad i gdje to može koristiti, kaže ministar Mandić.

Ne centralizaciji

Prethodna federalna vlada je, kaže Mandić, težeći centralizaciji svega i svačega pustila u proceduru zakon o zdravstvenom osiguranju prema kojem bi sav novac išao u Sarajevo.

- Moj prvi potez je bio da povučem taj zakon i on neće nikad doći u parlament dok se mi nešto pitamo.Njihovo obrazloženje je bilo da su pare na jednom mjestu, da novac prati osiguranika, to je bila kao krilatica tog zakonskog projekta, a ja sam za to neka novca uz osiguranika, bolje tako nego da ode uz Sarajevo pa da ga onda tražimo.

Nema novca za cjepivo

- Mi smo u situaciji da nemamo novca da nabavimo cjepivo, naša populacija je necijepljena, mi moramo dignut alarm za to i mi tu moramo naći sredstva i to je nulti prioritet, mi ne smijemo dozvoliti da naša djeca budu necijepljena. Sredstava nema, a cijepiva su svake godine novija i skuplja, kaže federalni ministar zdravstvadr Vjekoslav Mandić za HMS.

Podsmjeh iz Sarajeva

„Kad smo prije deset godina pričali da ćemo u Mostaru imati invazivnu kardiologiju i kardiokirurgiju u Sarajevu su nas gledali s podsmjehom, a mi već par godina imamo to i to je normalno.Mi smo strašno podigli kvalitet i razinu zdravstene usluge u SKB Mostar. Mi sad imamo dva linearna aksceleratora, imamo savršeno dobru onkologiju, imamo i grešaka i propusta. Ali, mi se često ponašamo kako da je to došlo samo od sebe, kaže Mandić za HMS.